Vodootpornost satova

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u radu sa satovima, zaključili smo kako se vrlo često javljaju nedoumice oko značenja oznaka vodootpornosti sata. Radi sigurne upotrebe sata u dodiru s vodom, dajemo detaljna objašnjenje značenja pojmova vodootpornosti, dajemo savete kako da očuvate vodootpornost Vašeg sata, odgovaramo na najčešća pitanja, te dajemo pregled korisnih informacija.

TABLICA VODOOTPORNOSTI

WR – sat nije vodootporan – izbegavajte svaki dodir s vodom.
WR 30m/3ATM/3bar – samo neznatno prskanje, ali ne i uron sata u vodu.
WR 50m/5ATM/5bar –  samo neznatno prskanje (kod pranja ruku, kiša, vlaga), ali ne i uron sata u vodu.
WR 100m/10ATM/10bar – satovi pogodni za plivanje i površinsko ronjenje.
WR 200m/20ATM/20bar – satovi pogodni za rekreativno ronjenje (ronjenje na dah).
WR 300m/30ATM/30bar i više – satovi pogodni za dubinsko, profesionalno ronjenje (s bocom).

Voda je najčešći uzrok kvara sata! Nemojte se zavarati oznakom vodootpornosti na satu izraženoj u metrima! Ta oznaka se odnosi na dubinu-pritisak u kojoj su i voda i sat apsolutno statični, a takvi se uslovi postižu samo kod laboratorijskih ispitivanja. U praksi pokreti ruke kroz vodu drastično povećavaju pritisak na sat, stoga on neće podneti zaron na dubinu navedenu u oznaci na satu.

ŠTA SAT ČINI VODOOTPORNIM?

Postoji više elemenata koja sat čine vodootpornim. Najvažnije su gumice (dihtunzi) napravljene od gume ili teflona koje osiguravaju spojeve na satu: staklo, poklopac ili krunica sa kućištem sata. Ako sat ima hronograf, dugmad hronografa takođe ima gumice. Gustoća i vrsta materijala od kojeg je napravljeno kućište sata, takođe su važan faktor u kvaliteti vodootpornosti sata. Kućište sata mora biti dovoljno čvrsto da izdrži pritisak bez udubljivanja materijala. Poklopac na navoj, suprotno od poklopca koji se samo utiskuje u kućište, takođe doprinosi vodootpornosti sata. Krunica na navoj, koja je obeležje sportsko-ronilačkih satova, pomaže protiv prodora vode u prostor kroz koji prolazi osovina krunice. Debljina stakla takođe doprinosi pojačanom stepenu vodootpornosti. Satovi namenjeni za ronjenje često imaju deblje staklo od uobičajenog.

ZAŠTO SE ZA SAT KOJI JE OZNAČEN KAO „WR 50 /VODOOTPORAN 50 METARA/“ U UPUTSTVIMA ZA UPOTREBU SATA NAVODI DA SAT NIJE NAMENJEN ZA RONJENJE VEĆ SAMO ZA NEZNATNO PRSKANJE?

Različiti nivoi vodootpornosti, koji se najčešće izražavaju u metrima, su samo teoretski. Odnose se u stvari na pritisak kome sat može biti izložen, a da voda ne uđe u njegovu unutrašnjost. U ovom primeru, to znači, da je sat vodotporan do pritiska od 5 bara. Pritisak od 5 bara se stvara na dubini od 5 metara, pod uslovom da su i voda i sat apsolutno nepomični. Takvi, laboratorijski uslovi se nikada ne susreću u „stvarnom životu“ i postižu se jedino u testovima napravljenim u labaratoriji, a ne u moru. Pokreti ruke ili vode dramatično povećavaju pritisak vode. Dakle, nije sigurno nositi sat na dubini indiciranoj na samom satu.

ŠTA ZNAČI SKRAĆENICA ATM UPOTREBLJENA U OZNAČAVANJU NIVOA VODOOTPORNOSTI?

Ona predstavlja „atmosfere“ i jednaka je 10 metara dubine-pritiska vode. Druga rieč za atmosfere je „bar“.

DA LI JE VODOOTPORNOST VEČNA?

Ne. Vodootpornost sata zavisi o nekoliko faktora. Neki od tih faktora menjaju se pod utecajem vremena i samog načina eksploatacije sata. Dihtunzi su načinjeni od gume koja vremenom menja svoja svojstva, kućište se može oštetiti, a staklo ogrebati ili napuknuti. Zato se preporučuje da se vodootpornost vremenom testira u profesionalnom servisu i zamene potrebni delovi kako bi se ista očuvala. Kod ronilačkih satova takav test se preporučeuje jednom godišnje, pre svake sezone, a kod svih ostalih satova je obavezan prilikom svakog otvaranja kućišta u servisu.

KADA SAT GUBI VODOOTPORNOST?

kod skakanja u vodu (sat se tada izlaže daleko većem pritisku od dopuštenog i u tom slučaju može izgubiti vodootpornost),
ako se rukuje krunicom ili bilo kojim dugmetom na kućištu sata pod vodom, mokrim rukama, ili dok je sat mokar, ili je sat u bilo kakvom dodiru s vodom,
kod tuširanja ili boravka u sauni / vruća voda, para kao i velike razlike u temperaturi uzrokuju deformaciju dihtunga, kondenzaciju vode u satu i gubitak njegove vodootpornosti /,
kod upotrebe sata u bazenu ili moru – hlor i so nepovoljno utiču na svojstva dihtunga i obavezno je sat nakon ovoga isprati mlakom vodom iz slavine
neke hemikalije izrazito loše utiču na svojstva dihtunga. Hlor u vodi, lakovi za kosu i parfemi su najčešći uzročnici korozije dihtunga.
ako krunica nije do kraja utisnuta u kućište sata, a kod zaštitne krunice i dugmadi na navoj – ako ista nisu i dodatno zavrnuta do kraja,
ako je staklo, krunica ili bilo koje dugme oštećeno, odnosno ako je sat prethodno udaren,
ako je sat otvaran i nepropisno zatvoren.

KOLIKO ČESTO SE MORA PROVERAVATI VODOOTPORNOST SATA?

Najmanje jednom godišnje. Većina proizvođača savjetuje da se vodootpornost testira svaki put kada se otvori poklopac sata, zbog mogućeg pomjeranja dihtunga. Neki servisni centri menjaju dihtunge svaki put kada sat dođe na servis. Sat treba servisirati isključivo u ovlaštenom servisu obzirom da se, u suprotnom, gubi pravo na servis sata pod garancijom.

KAKO SE TESTIRA VODOOTPORNOST?

Postoje dva načina testiranja vodootpornosti aparatima. „Suvo“ i „mokro“ testiranje. Prilikom „suvog“ testiranja, sat se podvrgne pritisku vazduha, a prilikom mokrog to se čini u vodi. U našem servisu, kućište sata se testira na najsavremenijem uređaju za te potrebe, u rigororznim uslovima, kako bi potvrdilo najzahtevnije standarde otpornosti na pritisak. Proces se sastoji od trostrukog izazova – testa vakuma, testa kompresije i testa kondenzacije, etapa koje za cilj imaju otkrivanje prisustva i najmanje količine vlažnosti unutar kućišta sata.

ŠTA ZNAČI KONDENZACIJA? DA LI SAT MOŽE BITI VODOOTPORAN, A DA ISTOVREMENO ZAMAGLI?

Može. Vodootpornost je svojstvo sata koje sprečava prodor vlage iz spoljašnosti u unutrašnjost sata. Kondenzacija je pojam koji se odnosi na unutrašnju vlagu u satu. Do nje dolazi kada usled naglog promena temperature, vlaga koja se već nalazi u unutrašnjosti sata, prelazi u vodenu paru koja se diže i u dodiru sa unutrašnjom stranom stakla hladi i pretvara u kapljice. Sat dakle može biti vodootporan, a da zamagli. Sat nikako nemojte izlagati velikim temperaturnim promenama. To se najčešće dešava leti, kada sat ostavite na direktnom sunčevom svetlu duže vreme ili trenutno, kada po vrelom danu uđete u ohlađenu prostoriju. U dobro opremnjenom servisu pored testa vodootpornosti uvek se posebno vrši i test kondenzacije i njime kontroliše nivo vlažnosti u samom satu.